Poziv na diskusiju: Vrijednost diplome na radnom mjestu

Nakon silnih diskusija o studentski nemirima i tamo iskazanim zahtjevima, stalno mi se vraća jedno pitanje. Naime, ne poznam dovoljno druge struke osim svoje da bih mogao procijeniti koliko je zaista, u stvarnom životu i radu, bitna činjenica da netko ima diplomu? Tu ne mislim na to da se raspisuju natječaji koji traže određenu razinu stručne spreme, već kad se netko zaposli, koliko je njegovo znanje stečeno na fakultetu relevantno i korisno, a koliko tek mora naučiti.

Naime, moje iskustvo u programerskoj struci ukazuje mi da ovdje ne postoji apsolutno nikakva relacija između kvalitete nekog programera i činjenice ima li ili nema fakultetsku diplomu. Upoznao sam vrhunske programere bez diplome, i isto takve s njom, ali i katastrofalne programere sa i bez diplome. S druge strane, većina programera koje znam išli su na fakultet barem godinu dana, a moj je osobni dojam da su oni najbolji došli vrlo daleko — do posljednje godine stuija ili čak apsolvencije — no nikad nisu diplomirali, ili im je trebalo više godina da pređu tu posljednju stubu.

Dakle, sama diploma — barem u svijetu programera — nije baš nikakvo mjerilo znanja, i kod zapošljavanja svakog se kandidata treba jednako testirati i provjeriti, bez obzira na titulu koja mu piše na CV-u. Zanima me, je li tako i u drugim strukama? Negdje diplome imaju dodatnu funkciju osim provjere znanja — primjerice u medicini — ali kako je drugdje?

Članak objavljen 25. 04. 2009. u 08:12 u kategoriji Offtopic. Komentare na ovaj članak možete pratiti kroz RSS 2.0 feed. Možete ostaviti komentar, ili poslati trackback s vašeg vlastitog sitea.

  • http://snaxors.com/blog/ Toni Aničić

    Moje iskustvo je isto kao i tvoje. Recimo što se tice nekih ekonomskih struka, upoznao sam magistre koji nisu znali tko je Seth Godin…

  • http://digresije.info puzz

    @Toni: Ma daj, pa kakve, molim te, veze ima poznavanje Setha Godina s time je li netko stručnjak u “nekoj ekonomskoj struci”. Mogao si biti precizniji pa reći da misliš na marketing (jer je Seth Godin nitko i ništa po pitanju ostatka ekonomije), ali i tamo – on je samo kreativni motivacijski pisac, a ne neki posebno dubokouman autor.

    Da se vratimo na prethodni post, uzmimo razvijenije države u kojima se visoko obrazovanje plaća. Ako su studenti racionalni – onda neće plaćati znanje koje im neće garantirati bolje uslove na tržištu rada – nego će naći alternativne načine kako doći do tog znanja. A opet, izgleda da stanje na terenu pokazuje mladi ljudi ipak odlaze studirati.

  • http://snaxors.com/blog/ Toni Aničić

    Sorry @puzz sto nisam precizirao ali nije moguce studirati ekonomiju bez da se uci i marketing pa sam mislio da se to podrazumjeva. Moje osobno misljenje je da je student ekonomije koji nije cuo za Seth Godina jednak studentu povijesti koji nije cuo za Adolfa Hitlera.

  • http://digresije.info puzz

    Pa, ako ćemo sitničariti – činjenica što je marketing studijski smjer na fakultetu “ekonomije” ne znači da je marketing grana ekonomije. Većina ekonomista koje poznajem se uopće ne bave marketingom, a od onih koje poznajem a da se bave marketingom – velika većina na Godina samo odmahne glavom. Kao “Ma OK je on…” (i to je sve). To što je on postao kult ličnost ne znači da je i važan.

    No, da ne skrenemo s teme. Godin je dobra ilustracija za ono što je Berislav napisao, Godin je diplomirao računarstvo i filozofiju, a onda je postao to što je postao. Kod nas (a općenito i u Evropi) je stvar puno drukčija i proces studiranja je puno krući. Kad upišeš neki smjer – upisao si ga, diplomirati ćeš ga (osim ako ne odustaneš od studija). Amerikanci tokom studija mijenjaju smjerove. I, ako nešto zaista žele specijalizirati – onda to pošteno učine tek na postdiplomskom.

  • http://www.softwave.info Berislav

    Hm, izgleda da sam dobio odgovor barem za područje managementa.

  • http://senko.net/ Senko

    Nekoliko struka čijim praktikantima ja ne bih vjerovao osim ako mi predoče diplomu (iako to ne znači da bih vjerovao svima sa dotičnom diplomom):
    * medicina, farmacija, veterina
    * pravosuđe
    * arhitektura
    * zrakoplovstvo (čitaj: pilot :)

  • ja

    Ovisi o kojem se zanimanju radi i ovisi koji fakultet. FER, FESB i ETF ljude uce elektrotehniku, matematiku i fiziku osim racunarstva. Zato ti ljudi imaju prednost kod Siemensa, Erricssona i jos nekih firmi koje rade telefonske centrale, programiraju cipove, smart kartice, rade na raznim elektronickim uredjajima.
    FOI Varazdin i Filozofski fakultet su vise orjentirani na poslovnu informatiku pa se tu uce neka podrucja ekonomije, psihologije i stvari koje su bitne za poslovnu informatiku, primjenu informatike u obrazovanju i jos neke stvari.
    PMF i Filozofski imaju i smijerove matematika-informatika kao i matematika sa smijerom racunarstvo. To je za one koji ce raditi u nekom znanstvenom institutu, u nekoj firmi ili ustanovi gdje ima puno izracuna, proracuna, statistike, poslovnog istrazivanja i itd.

    Znaci informatika se sastoji od cisto tehnickog prakticnog dijela koji se mijenja jako brzo, ali i od nekih stvari koje su trajnije. Svaki studij informatike je povezan i sa nekim drugim podrucjima, ovisi ko se cim zeli baviti. Tako je studij psihologije povezan sa medicinom, filozofijom, psihologijom, defektologijom, pedagogijom. Tu se isto stvari jako brzo mijenjaju jer se jako brzo mijenja i ponasanje ljudi, situacije u drustvu, nove vrste ovisnosti i jos puno toga. Psiholog koji ne prati zbivanja, vrlo brzo ispadne iz stosa i postane strucnjak staroga kova. Mislim da je tako sa svim zanimanjima.
    Neki ljudi su premalo motivirani za svoj studij, a tako i za posao kasnije pa zato nisu strucnjaci unatoc diplomi. Puno je doktora neznalica koji ce vam bez pardona postaviti krivu dijagnozu i propisati krivu terapiju. Puno ljudi i umre zbog takvih. Fakultet je dobra osnova, dobri temelji znanja, dobar uvod u nacin rada i istrazivanja, ali ako je neko ljencina, taj ce ostati niko i nista s diplomom ili bez nje.

    Da se vratimo na informatiku, postoje zanimanja kao sto su low level developer, softver tester, system admin, serviser ili nizi operater kod kojih fakultet ne igra preveliku ulogu ako igra ikakvu. To jednostavno nisu visoko skolska zanimanja pa im diploma i ne treba. Za neka zanimanja cak niste u prednosti ako imate fakultet jer poslodavac zna da cete prije ili kasnije potraziti drugi, visi posao i da ce vam taj posao biti samo prolazna stanica dok ne nadjete nesto bolje.